Je li vaša web stranica usklađena sa zakonima u Hrvatskoj? Obvezni podaci, privatnost i pravne stranice
WEB STRANICA I ZAKON U HRVATSKOJ · 1. DIO SERIJALA
Web stranica obrta ili tvrtke nije samo pitanje dizajna, brzine i Google pozicija. Onog trenutka kada na internetu predstavljate registriranu djelatnost, nudite proizvode ili usluge, prikupljate podatke putem obrasca, koristite analitiku ili omogućujete online kupnju, ulazite i u područje različitih zakonskih obveza.
Problem je što ne postoji jedan jedini hrvatski propis pod nazivom „Zakon o web stranicama” iz kojeg bi vlasnik jednostavno prepisao pet stavki u footer i time završio posao.
Na jednu poslovnu web stranicu mogu se istodobno odnositi Zakon o elektroničkoj trgovini, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o zaštiti potrošača, GDPR i hrvatski propisi o zaštiti osobnih podataka i elektroničkim komunikacijama, a kod određenih web trgovina od 2025. i pravila pristupačnosti.
Zato odgovor na pitanje „Što moja web stranica zakonski mora imati?” ovisi o tome tko ste, što radite i što posjetitelj na stranici može učiniti.
Obična prezentacijska stranica lokalnog obrta nije isto što i webshop. d.o.o. nema potpuno isti skup obveza kao obrt. Web koji nema niti jedan marketinški kolačić nije isto što i stranica koja koristi Google Analytics, Meta Pixel, YouTube embedove, newsletter i remarketing.
U ovom prvom dijelu serijala zato radimo veliku mapu pravne usklađenosti poslovne web stranice u Hrvatskoj: koje podatke treba prikazati, kada treba politika privatnosti, što je s kolačićima, pisanim prigovorima, uvjetima poslovanja, webshopovima i tko je na kraju odgovoran ako nešto nije pravilno postavljeno.
ODGOVOR U JEDNOJ MINUTI
Mora li poslovna web stranica u Hrvatskoj imati pravne podatke?
U većini poslovnih scenarija odgovor je: da, ali ne postoji jedan isti popis za sve.
Ako putem web stranice predstavljate poslovanje, određeni podaci o osobi ili poslovnom subjektu moraju biti lako i stalno dostupni korisniku.
Ako ste trgovačko društvo, dodatne obveze proizlaze iz Zakona o trgovačkim društvima.
Ako poslujete s potrošačima, primjenjuju se i pravila Zakona o zaštiti potrošača.
Ako prikupljate osobne podatke, ulazi GDPR.
Ako koristite analitičke ili marketinške kolačiće, pojavljuju se dodatne obveze informiranja i, kada je potrebna, privole.
A ako putem stranice omogućujete online kupnju, skup obveza postaje još veći.
Nije „bez obveza”
I jednostavna poslovna stranica može trebati jasne podatke o subjektu, informacije o privatnosti i način prigovora.
Znatno više zahtjeva
Uz osnovne podatke dolaze predugovorne informacije, cijene, dostava, plaćanje, raskid, povrati i drugi zahtjevi.
PRVA ZABLUDA
Ne postoji jedan „zakon o web stranicama”
Upravo zato je lako pronaći dvije hrvatske poslovne stranice koje izgledaju slično, a u footeru imaju potpuno različite podatke.
Jedna ima samo naziv i copyright. Druga ima OIB, MBS, sud, banku, IBAN, temeljni kapital, članove uprave, politiku privatnosti, uvjete poslovanja i obavijest o pisanom prigovoru.
Razlika nije nužno u tome da je jedna vlasniku „draža”.
Različiti propisi mogu određivati različite obveze prema pravnom obliku i načinu poslovanja.
Zato je pogrešan pristup uzeti footer konkurenta, prepisati ga i pretpostaviti da ste usklađeni.
PRIJE CHECKLISTE
Prvo odredite kakvu web stranicu zapravo imate
Za pravnu provjeru korisno je prvo odgovoriti na nekoliko pitanja.
- Je li vlasnik web stranice obrt, d.o.o., j.d.o.o., udruga ili druga osoba?
- Prodaju li se proizvodi ili usluge izravno preko interneta?
- Mogu li kupci poslati narudžbu ili rezervaciju?
- Posluje li se s potrošačima ili samo B2B?
- Postoji li kontaktna forma?
- Postoji li newsletter?
- Koriste li se Analytics, Meta Pixel ili slični alati?
- Postoje li korisnički računi?
- Koriste li se vanjski embedovi, chat ili booking sustavi?
Tek kada znamo odgovore možemo napraviti smislen popis obveza.
PRAVNI SLOJEVI
Koji propisi najčešće utječu na hrvatsku poslovnu web stranicu?
IDENTITET MORA BITI JASAN
Osnovni podaci o osobi koja stoji iza web stranice
Zakon o elektroničkoj trgovini nalaže da davatelj usluga informacijskog društva određene informacije učini neposredno i stalno dostupnima.
Među njima su identitet odnosno tvrtka pružatelja, sjedište obrta ili pravne osobe, podaci koji omogućuju brz i nesmetan kontakt, uključujući elektroničku adresu, te podaci o registru u koji je pružatelj upisan.
Za regulirane djelatnosti mogu postojati i dodatni podaci, primjerice o profesionalnoj instituciji i pravilima struke.
Ako je pružatelj obveznik PDV-a, Zakon o elektroničkoj trgovini navodi i porezni broj.
TRGOVAČKA DRUŠTVA
d.o.o. i j.d.o.o. imaju dodatne obveze
Za trgovačka društva važan je i članak 21. Zakona o trgovačkim društvima.
Taj članak izričito kaže da se određeni podaci koji se navode na poslovnom papiru trebaju navesti i na internetskoj stranici društva.
To uključuje, među ostalim:
- tvrtku društva
- sjedište
- sud kod kojega je društvo upisano
- broj pod kojim je upisano
- podatke o pravnim osobama kod kojih se vode računi
- brojeve tih računa
Za društva kapitala zakon propisuje i dodatne podatke, uključujući podatke o temeljnom kapitalu te članovima uprave, odnosno odgovarajućim tijelima društva.
Zbog toga footer d.o.o.-a koji sadrži samo: „© 2026. Moja Firma” može biti daleko od potpunog prikaza podataka koje treba provjeriti.
OBRT NIJE d.o.o.
Što vrijedi za web stranicu obrta?
Obrt nije trgovačko društvo pa na njega ne treba automatski preslikavati svaki podatak iz članka 21. Zakona o trgovačkim društvima.
Međutim, Zakon o elektroničkoj trgovini izričito spominje i sjedište obrta te podatke koji korisniku omogućuju identifikaciju i kontakt s pružateljem usluge.
To je jedan od razloga zbog kojih nije dobro koristiti univerzalni „legal footer template” bez provjere pravnog oblika vlasnika.
„KONTAKTIRAJTE NAS” NIJE PODATAK
Kontakt podaci trebaju omogućiti stvarni kontakt
Posjetitelj ne bi trebao morati otvarati Facebook, Instagram ili Google kako bi saznao tko je vlasnik stranice i kako ga kontaktirati.
Zakon o elektroničkoj trgovini govori o podacima koji omogućuju brz i nesmetan kontakt, a izričito navodi elektroničku adresu.
Ako poslujete s potrošačima putem ugovora na daljinu, Zakon o zaštiti potrošača dodatno uređuje koje kontaktne informacije treba dati prije sklapanja ugovora.
AKO CIJENA POSTOJI – MORA BITI JASNA
Što ako na web stranici prikazujete cijene?
Zakon o elektroničkoj trgovini propisuje da, kada pružatelj prikazuje cijene, one moraju biti jasno i nedvosmisleno označene.
Posebno treba biti jasno jesu li u prikazanu cijenu uključeni troškovi dostave, manipulativni troškovi, porez i drugi troškovi koji utječu na cijenu.
To je važno i za stranice koje nisu klasični webshop.
Ako primjerice na stranici nudite: „Izrada web stranice – 300 €”, kupac bi trebao razumjeti što ta cijena predstavlja, a ne tek nakon slanja upita otkriti obvezne dodatne troškove.
ČESTO ZABORAVLJENA STAVKA
Obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora
Hrvatski Zakon o zaštiti potrošača propisuje da trgovac mora omogućiti potrošaču podnošenje pisanog prigovora u poslovnim prostorijama, poštom i elektroničkom poštom.
Kada trgovac ima mrežnu stranicu, na njoj mora jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora.
Ovo je jedna od onih obveza koje se često potpuno zaborave na lijepo dizajniranim prezentacijskim stranicama.
GDPR
Kada trebate politiku privatnosti?
Politika privatnosti nije dekorativna stranica koju se automatski generira pluginom.
AZOP navodi da poduzeće koje u poslovanju obrađuje osobne podatke ispitanika treba imati politiku privatnosti koja je dostupna ispitanicima i napisana jednostavno i razumljivo.
Ona treba biti prilagođena stvarnoj obradi.
Ako vaša stranica koristi kontakt formu, newsletter, Analytics, Meta Pixel, booking sustav ili određeni chat, generički tekst koji tvrdi da ništa od toga ne koristite nema mnogo vrijednosti.
„SAMO IME I E-MAIL”
I kontaktna forma obrađuje osobne podatke
Kada posjetitelj pošalje ime, e-mail adresu, broj telefona ili sadržaj upita, ti podaci ne nestaju.
Mogu završiti:
- u WordPress bazi
- u e-mail sandučiću
- na hosting serveru
- u CRM sustavu
- u vanjskoj forms usluzi
Zato vlasnik treba znati što prikuplja, zašto to prikuplja, koliko dugo podatke čuva i tko im može pristupiti.
To ćemo detaljno obraditi u 2. dijelu serijala o GDPR-u i web stranicama.
MALI FILEOVI · VELIKA TEMA
Što je s kolačićima?
Nisu svi kolačići isti.
Neki su tehnički potrebni da bi stranica uopće funkcionirala.
Drugi služe analitici, personalizaciji ili oglašavanju.
Upravo je svrha kolačića ključna kada određujemo treba li prethodna privola korisnika.
AZOP je u kolovozu 2026. ponovno naglasio da vlasnik stranice u pravilu ostaje voditelj obrade i odgovoran je za obradu koja se putem njegove stranice provodi.
ŠTO SE UČITAVA PRIJE KLIKA?
Google Analytics, Meta Pixel i slični alati
Jedna od najvažnijih tehničkih provjera nije samo postoji li cookie banner.
Pitanje je: što se stvarno učita prije nego što korisnik nešto odabere?
Možete imati vizualno savršen consent prozor, ali ako Analytics ili marketinški tracking već rade prije korisnikove odluke, problem nije riješen samim bannerom.
Zato pravna usklađenost weba često zahtijeva i tehničku provjeru skripti, tagova i mrežnih zahtjeva.
TREBA LI SVAKOME PET DOKUMENATA?
Koje „pravne stranice” poslovni web zapravo treba?
Ne postoji univerzalno pravilo prema kojem svaka web stranica mora imati pet stranica s točno određenim imenima.
Dokumentacija se treba prilagoditi poslovanju.
VAŽNA RAZLIKA
Prezentacijski web nije isto što i webshop
Frizerski salon koji na webu prikazuje usluge, adresu i kontakt nema isti pravni proces kao trgovina koja preko checkouta prima uplatu za proizvod.
Međutim, to ne znači da prezentacijska stranica „ne treba ništa”.
I dalje treba provjeriti podatke o poslovnom subjektu, privatnost, obrasce, kolačiće, informacije o prigovoru i eventualne posebne propise djelatnosti.
ONLINE PRODAJA
Webshop ulazi u znatno stroži informacijski režim
Kada potrošač na web stranici može sklopiti ugovor na daljinu, prije nego što postane vezan ugovorom treba dobiti niz predugovornih informacija.
Aktualni Zakon o zaštiti potrošača među ostalim uređuje informacije o:
- glavnim obilježjima proizvoda
- identitetu i sjedištu trgovca
- kontaktnim podacima
- ukupnoj cijeni i dodatnim troškovima
- uvjetima i rokovima plaćanja i isporuke
- pravu na raskid kada ono postoji
- trošku povrata kada je primjenjivo
Drugim riječima, webshop nije kompletan samo zato što kartica može proći kroz checkout.
KUPAC MORA ZNATI KONAČAN TROŠAK
Cijena, dostava i drugi troškovi
Potrošač ne bi trebao doći do posljednjeg koraka checkouta i tek tada prvi put otkriti obvezni trošak koji je mogao biti poznat ranije.
Transparentnost cijena pojavljuje se i u Zakonu o elektroničkoj trgovini i u pravilima zaštite potrošača.
U praksi to znači da strukturu cijena i dostave treba planirati zajedno s dizajnom checkouta.
KUPOVINA NA DALJINU
Potrošač u pravilu ima 14 dana za jednostrani raskid
Kod mnogih ugovora sklopljenih na daljinu potrošač u pravilu ima pravo na jednostrani raskid u roku od 14 dana, uz zakonom propisane iznimke.
Webshop zato treba kupcu dati odgovarajuće informacije prije sklapanja ugovora i imati operativan proces za slučaj raskida i povrata.
Nije dovoljno imati tekst: „Povrat moguć u roku 14 dana” ako nitko u poslovanju ne zna što napraviti kada kupac to pravo stvarno iskoristi.
NOVOST IZ 2026.
Nova online funkcija „Raskid ugovora”
Izmjene Zakona o zaštiti potrošača iz 2026. uvele su dodatne zahtjeve za ugovore sklopljene putem mrežnog sučelja kada potrošač ima pravo na jednostrani raskid.
Tijekom relevantnog roka funkcija za raskid mora biti lako uočljiva i dostupna, uz odgovarajuću potvrdu podnošenja.
To je dobar primjer zašto se pravne stranice ne mogu napraviti jednom i onda zaboraviti deset godina.
Propisi se mijenjaju, a web treba pratiti promjene koje utječu na njegovu funkcionalnost.
NOVI SLOJ OD 2025.
Pristupačnost web trgovina više nije samo UX tema
Hrvatski Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga na snazi je od 28. lipnja 2025.
Među obuhvaćenim uslugama nalaze se i usluge e-trgovine.
Zakon propisuje zahtjeve koji se odnose, među ostalim, na mogućnost opažanja, razumijevanja i korištenja određenih funkcionalnosti.
Međutim, važna je i iznimka: zakon se ne primjenjuje na mikro subjekte malog gospodarstva koji pružaju usluge.
Zato nije točno ni: „Od 2025. svaki hrvatski web mora biti WCAG webshop”, ni: „Pristupačnost se privatnih poduzetnika uopće ne tiče.”
Ovom pitanju posvetit ćemo 4. dio serijala.
SIGURNOST PODATAKA
Je li HTTPS izričito propisan kao „obvezni lokot”?
Nije dobro svesti GDPR sigurnost na rečenicu: „Imam SSL pa sam usklađen.”
HTTPS je danas osnovna sigurnosna praksa i vrlo važan dio zaštite podataka u prijenosu, ali GDPR govori šire o odgovarajućim tehničkim i organizacijskim mjerama prema riziku.
Web stranica može imati HTTPS, a istodobno koristiti zastarjeli plugin, slabu administratorsku lozinku i javno izlagati podatke iz kontaktnih obrazaca.
Sigurnost je sustav, a ne ikona lokota.
„NISAM JA TO PRIKUPIO – PLUGIN JE”
YouTube, Google Maps, chat i vanjski servisi
Moderna web stranica rijetko radi potpuno sama.
Često koristi:
- YouTube ili Vimeo video
- Google Maps
- Google Fonts
- reCAPTCHA
- chat widget
- booking sustav
- newsletter servis
- payment gateway
- Analytics i advertising platforme
Svaki takav servis treba promatrati i kroz pitanje: šalje li podatke korisnika trećoj strani i pod kojim uvjetima.
KLJUČNO PITANJE
Tko je odgovoran – vlasnik stranice ili web dizajner?
Ovo pitanje zaslužuje cijeli zaseban članak i zato će biti završni, 5. dio serijala.
Ali jedna stvar već sada mora biti jasna.
AZOP je u odgovoru objavljenom 14. kolovoza 2026. naveo da je vlasnik internetske stranice u pravilu voditelj obrade i odgovoran za usklađenost obrade osobnih podataka koja se putem te stranice provodi.
Činjenica da je određeni plugin, cookie banner ili tracking instalirao vanjski web dizajner sama po sebi ne znači da vlasnik može ignorirati što stranica radi.
S druge strane, profesionalni izvođač svakako bi trebao vlasnika upozoriti na funkcionalnosti koje ugrađuje i na podatke koje za ispravnu implementaciju treba dobiti od klijenta.
NAJČEŠĆI PROBLEMI
Kako izgleda „lijepa, ali pravno zapuštena” web stranica?
BRZA SAMOPROVJERA
Koliko je vaša web stranica spremna za ozbiljniju provjeru?
Odgovorite na dvanaest pitanja. Rezultat nije pravno mišljenje niti potvrda usklađenosti, nego orijentacijski pokazatelj postoji li područje koje bi trebalo detaljnije provjeriti.
Brza provjera poslovne web stranice
Odgovorite na pitanja.
Ova provjera ne predstavlja pravnu potvrdu usklađenosti. Pomaže samo otkriti područja koja možda treba detaljnije pregledati.
Zatražite tehničku provjeru stranice →ČESTA PITANJA
Web stranice i zakoni u Hrvatskoj – najčešća pitanja
Mora li svaka poslovna web stranica imati Impressum?
Hrvatski propisi u ovom kontekstu važnije uređuju koje informacije trebaju biti dostupne nego točan naziv stranice na kojoj ih prikazujete. Naziv „Impressum” zato nije univerzalni uvjet za svaku hrvatsku stranicu.
Mora li d.o.o. na web stranici navesti podatke iz sudskog registra?
Da. Zakon o trgovačkim društvima izričito uređuje podatke koji se navode na internetskoj stranici društva, uključujući sjedište, sud i podatke o upisu, uz dodatne podatke za društva kapitala.
Mora li obrt imati iste podatke kao d.o.o.?
Ne treba automatski preslikavati sve zahtjeve za trgovačka društva na obrt. Međutim, Zakon o elektroničkoj trgovini propisuje niz identifikacijskih i kontaktnih podataka i za pružatelje poput obrta.
Je li politika privatnosti obvezna ako imam samo kontakt formu?
Kontakt forma obrađuje osobne podatke. Vlasnik treba transparentno pružiti informacije o toj obradi. AZOP politiku privatnosti navodi kao način javnog informiranja ispitanika.
Mora li svaka web stranica imati cookie banner?
Ne treba svaka stranica automatski isti consent banner. Ključno je koje kolačiće i druge tehnologije stranica koristi. Kada se koriste nenužni kolačići za koje je potrebna privola, ona mora biti valjano prikupljena prije njihova aktiviranja.
Je li dovoljan cookie banner samo s gumbom „Prihvaćam”?
Kod nenužnih kolačića za koje je potrebna privola takav model može biti problematičan. AZOP je u kolovozu 2026. ponovno naglasio jednostavnost prihvaćanja i odbijanja.
Moram li na web stranici napisati kako potrošač šalje prigovor?
Ako ste trgovac koji posluje s potrošačima i imate mrežnu stranicu, Zakon o zaštiti potrošača propisuje da obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora bude jasno i čitljivo istaknuta.
Treba li prezentacijska stranica uvjete poslovanja?
Ne postoji univerzalni odgovor za svaku prezentacijsku stranicu. Potreba i sadržaj uvjeta ovise o tome sklapa li se preko stranice ugovor, što se nudi i koji posebni propisi uređuju poslovanje.
Je li webshop pravno zahtjevniji od običnog weba?
Da. Kod ugovora sklopljenih na daljinu postoje dodatne predugovorne informacije, pravila cijena, plaćanja, dostave, raskida i drugih prava potrošača.
Imaju li web trgovine od 2025. obveze pristupačnosti?
Usluge e-trgovine obuhvaćene su Zakonom o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga, ali zakon također propisuje iznimku za mikro subjekte malog gospodarstva koji pružaju usluge.
Ako je web dizajner instalirao cookie plugin, je li on odgovoran?
U kontekstu zaštite osobnih podataka AZOP navodi da je vlasnik stranice u pravilu voditelj obrade i odgovoran za obradu koja se preko njegove stranice provodi. Ugovorni odnos između vlasnika i izvođača može dodatno uređivati njihove međusobne odgovornosti.
Je li ovaj članak pravni savjet?
Ne. Članak daje opći tehničko-poslovni pregled. Za konkretnu pravnu situaciju treba provjeriti djelatnost, pravni oblik i aktualne propise, te prema potrebi zatražiti stručni pravni savjet.
IZVORI · STANJE 28. KOLOVOZA 2026.
Propisi i službeni izvori korišteni za članak
Budući da se propisi mijenjaju, prije donošenja konkretne poslovne odluke treba provjeriti posljednju važeću verziju odgovarajućeg propisa.
ZAKLJUČAK
Pravna usklađenost web stranice nije jedna kućica koju označite
Dobra poslovna web stranica mora istodobno jasno predstaviti poslovni subjekt, poštovati podatke korisnika, omogućiti transparentan kontakt i pravilno podržati poslovni proces koji se preko nje odvija.
Nekome će za to trebati relativno malo: jasni poslovni podaci, jednostavna politika privatnosti i pravilno postavljena kontaktna forma.
Drugom će trebati: cookie consent platforma, newsletter evidencija, webshop uvjeti, online raskid ugovora, payment dokumentacija, povrati, dostava i pristupačnost e-trgovine.
Zato je najbolji prvi korak inventar onoga što stranica stvarno radi.
Tek nakon toga možemo provjeriti koji se propisi i obveze na nju odnose.
Niste sigurni što vaša web stranica stvarno učitava i prikuplja?
Tehnička provjera može otkriti kontaktne forme, trackere, kolačiće, vanjske servise, zastarjele pravne poveznice i druga područja koja vlasnik treba dodatno provjeriti. Za konačno pravno tumačenje konkretnih obveza uvijek treba koristiti odgovarajućeg pravnog stručnjaka.