Sidrene cijene i prosvjed 2026.: što traže poduzetnici, a što odgovara Vlada?

ODGOVOR U JEDNOJ MINUTI

Što znamo tri dana nakon prosvjeda?

Prema izvješćima HRT-a i Hine, prosvjednici su tražili smanjenje nameta, predvidljivije poslovne uvjete i povlačenje odluka o sidrenim cijenama. Vlada je prethodno odgodila primjenu novih pravila, ali ih time nije ukinula.

Najvažnija razlika je u cilju dviju strana: organizatori zahtijevaju povlačenje određenih obveza, dok Vlada govori o dodatnom vremenu za prilagodbu i preciznijem uređenju područja primjene.

SUBOTA · 10. LISTOPADA 2026.

Od nezadovoljstva na društvenim mrežama do prosvjeda na Zrinjevcu

Prosvjed „Dosta je nameta!” okupio je male poduzetnike, obrtnike, paušaliste, obiteljske iznajmljivače i građane koji su željeli iskazati nezadovoljstvo poreznim i administrativnim opterećenjima.

Prema izvješćima s mjesta događaja, okupljanje je počelo oko podneva, a unatoč kiši trajalo je približno dva sata. Sudionici su isticali poruke protiv novih davanja, složenih propisa i osjećaja da mali poslovni subjekti snose sve veći teret promjena.

Prosvjed je imao i simboličnu težinu. Njegovi organizatori nisu tražili samo promjenu jednog datuma u odluci o cijenama, nego su željeli otvoriti širu raspravu o načinu na koji država uvodi nove obveze.

Zato ga nije ispravno predstavljati kao prosvjed isključivo protiv digitalnog CSV ili XML cjenika. Ti su cjenici bili važna tema, ali samo jedan dio ukupnih zahtjeva.

ŠTO JE POTVRĐENO?

Prosvjed se održao na Zrinjevcu, a ne na Trgu bana Jelačića

U prvim najavama tijekom rujna spominjao se Trg bana Josipa Jelačića. Kasnije objave i izvještaji o samom održanom prosvjedu potvrđuju lokaciju na zagrebačkom Zrinjevcu.

To je važan primjer zašto se članak o događaju ne smije temeljiti samo na staroj najavi. Kad se događaj održi, konačni podaci imaju prednost.

Više medija navodi nekoliko stotina sudionika. Nismo pronašli neovisno verificiran precizan ukupan broj, pa nećemo izmišljati brojku niti procjenjivati veličinu podrške samo prema fotografijama.

Također, prosvjed ne predstavlja automatski stav svih hrvatskih poduzetnika. On je dokumentirani javni iskaz sudionika i udruga koje su ga organizirale.

TKO JE STAO IZA PROSVJEDA?

UGP i SMOi – dvije udruge s povezanim, ali ne identičnim interesima

Udruga Glas poduzetnika (UGP) nastupa u ime svojih članova i dijela poduzetničke javnosti te upozorava na administrativna opterećenja, poreze, doprinose i troškove poslovanja.

Udruga SMOi, odnosno Spasimo male obiteljske iznajmljivače, ističe probleme privatnog smještaja, novih pravila, poreznog opterećenja i pravne sigurnosti postojećih ulaganja.

Ta se dva područja djelomično preklapaju. I vlasnik male tvrtke i obiteljski iznajmljivač mogu imati trošak usklađivanja s novim propisom, ali njihov poslovni model, način prodaje i stvarne zakonske obveze nisu nužno isti.

Upravo zbog tih razlika korisno je izbjegavati tvrdnje poput „svaki obrt mora sve isto” ili „svaki iznajmljivač je automatski obuhvaćen”. Konkretna primjena propisa zahtijeva zasebnu provjeru.

ZAŠTO SE NEZADOVOLJSTVO NAKUPILO?

Nije problem samo još jedan podatak uz cijenu

Kada se govori o novom administrativnom zahtjevu, često se čuje pitanje: „Koliko uopće može koštati prikaz jedne dodatne cijene?”

Ali takvo pitanje preskače ono što se događa u pozadini poslovanja. Poduzetnik mora pronaći relevantne povijesne podatke, ažurirati postojeće cjenike, promijeniti način unosa cijena i provjeriti funkcionira li sve na blagajni, webu i drugim prodajnim kanalima.

Ako koristi informacijski sustav koji nema potrebna polja ili izvoz podataka, to može zahtijevati dodatni razvoj ili promjenu poslovnog postupka.

Isti propis može biti relativno jednostavan za poduzetnika s deset stalnih usluga, a znatno složeniji za trgovinu s tisućama artikala, većim brojem lokacija i čestim promjenama cijena.

To ne dokazuje da je svaka obveza nepotrebna. Pokazuje zašto je važno procijeniti razmjernost troška provedbe i koristi koju dobiva potrošač.

POVOD NOVOJ RASPRAVI

Kako su sidrene cijene postale simbol šireg nezadovoljstva?

Rujanske odluke Vlade proširile su obveze isticanja dodatne cijene i objave digitalnih cjenika. Njihov prvotni početak bio je planiran za 1. listopada 2026.

Kratko razdoblje između objave pravila i planiranog početka primjene izazvalo je brojna pitanja: kako sačuvati referentne cijene, što napraviti s individualno obračunatim uslugama, treba li mijenjati poslovne programe i kako objaviti datoteku koju druga računala mogu obraditi?

Za razliku od samog podatka na cjeniku, tehnološka implementacija zahtijeva testiranje, održavanje i osobu odgovornu za točnost podataka.

Zato se tema sidrenih cijena u prosvjednim porukama povezala s općim osjećajem da obveze dolaze brže nego što se mali poslovni subjekti mogu kvalitetno prilagoditi.

VAŽNA KRONOLOGIJA

Odgoda je donesena 29. rujna – prije prosvjeda

Ovo je posebno važno za točno izvještavanje. Prosvjed 10. listopada nije mogao biti uzrok odluke koja je donesena ranije.

Odgoda je bila jedan od Vladinih odgovora na ranije reakcije i zahtjeve za duljim rokom. Organizatori prosvjeda potom su poručili da samo pomicanje datuma ne rješava sve njihove primjedbe.

SREDIŠNJI DIO PROSVJEDA

Deset zahtjeva koje su poduzetničke udruge uputile Vladi

Na završetku okupljanja predstavnica UGP-a Kristina Bakula iznijela je deset zahtjeva organizatora. Sljedeći pregled sažima njihov sadržaj prema izvještajima Hine i drugih medija. Nije riječ o popisu novih zakonskih odredaba.

Potpuniju reportažu s izjavama organizatora objavila je Hina, a prenio tportal .

Sljedeća poglavlja detaljnije obrađuju zahtjeve koji se najizravnije odnose na cijene, administraciju i male poduzetnike.

ZAHTJEV BROJ JEDAN

Poduzetnici ne traže samo odgodu – traže ukidanje sidrenih cijena

Jedna od ključnih razlika između zahtjeva organizatora i Vladine dosadašnje odluke upravo je razina promjene.

Vlada je pomaknula datum početka primjene. UGP i SMOi traže povlačenje odluka o sidrenim cijenama i obveznoj objavi cjenika.

To nije ista stvar. Produljenje roka daje dodatno vrijeme, ali samo po sebi ne uklanja trošak razvoja softvera, edukacije zaposlenika, prilagodbe cjenika ili održavanja podataka.

Organizatori pritom traže i da se bazne cijene uklone iz zakonskog okvira. To je zaseban normativni zahtjev, koji ćemo detaljnije analizirati u trećem nastavku serijala.

ZASEBNA ZAKONSKA TEMA

Zašto su u zahtjevima i „bazne cijene”?

U raspravi se često miješaju tri pojma: dodatna ili sidrena cijena, bazna cijena i najniža cijena u prethodnih 30 dana kod posebnih oblika prodaje.

Njihova pravna osnova i svrha nisu automatski iste. Pojam bazne cijene uveden je izmjenama Zakona o zaštiti potrošača iz lipnja 2026., dok su rujanske odluke zasebno uredile dodatnu cijenu i digitalne cjenike.

Zato zahtjev da se bazna cijena ukloni iz zakona nije samo zahtjev da se promijeni datum početka primjene rujanskih odluka.

U trećem dijelu serijala usporedit ćemo sve pojmove i provjeriti konačne pravilnike, kada budu dostupni i pravno relevantni.

PARAFISKALNA DAVANJA

Obvezna članstva: zašto se pojavljuju u istoj raspravi?

Organizatori prosvjeda traže da članstva u određenim komorskim i turističkim organizacijama budu dobrovoljna, umjesto obvezna.

Argument koji iznose odnosi se na ukupni teret: različiti doprinosi, naknade, članarine, administrativni poslovi i troškovi koje mali poslovni subjekt mora planirati.

S druge strane, komorske i druge organizacije pružaju određene usluge, informacije, edukacije i zastupanje interesa članova. To je dio šire rasprave o tome koje aktivnosti treba financirati obvezno, a koje dobrovoljno.

U ovom članku nećemo unaprijed presuditi koji je model najbolji. Važno je razumjeti zašto je taj zahtjev uključen u prosvjed čiji je neposredni povod bio i novi sustav cijena.

NADZOR I KAZNE

Opomena prije kazne: zahtjev za razmjernijim nadzorom

Jedan od zahtjeva je da za određene manje propuste postoji mogućnost ispravka prije izricanja kazne.

U praksi treba razlikovati tehničku pogrešku u datoteci cjenika od namjernog prikrivanja cijene ili obmanjivanja potrošača. Ta razlika može biti važna za način nadzora, iako konkretne posljedice uvijek određuje primjenjivi propis.

Organizatori smatraju da bi nadzor trebao snažnije koristiti edukativni pristup. No treba voditi računa i o interesu potrošača: sustav kontrole mora moći učinkovito reagirati na ozbiljne ili ponovljene povrede.

Zato bi eventualna promjena pravila trebala jasno razdvojiti propuste koje je moguće jednostavno ispraviti od postupanja koje opravdava neposrednu sankciju.

ADMINISTRATIVNO RASTEREĆENJE

Jedna nova obveza – dvije stare manje?

Organizatori su iznijeli načelo prema kojem bi država pri uvođenju svake nove administrativne obveze ukinula dvije postojeće.

To je politički i regulatorni prijedlog, a ne pravilo koje je trenutačno općenito uvedeno hrvatskim zakonodavstvom.

Njegova je poruka da broj obveza ne bi trebao neprestano rasti bez procjene onoga što se može pojednostavniti, objediniti ili digitalizirati.

Međutim, ni sama brojka obveza nije dovoljna. Jedan složen postupak može biti skuplji od deset malih evidencija. Za kvalitetno rasterećenje potrebno je mjeriti stvarne sate rada, ponavljanje podataka, trošak softvera i učestalost izmjena.

RAD I PLAĆE

Zašto se traži osobni odbitak od najmanje 800 eura?

Jedan od zahtjeva poduzetničkih udruga odnosi se na povećanje osobnog odbitka na najmanje 800 eura, počevši od plaće za siječanj 2027.

Cilj takvog zahtjeva je porezno rasterećenje dohotka od rada. No stvarni učinak na pojedinog radnika i javne prihode ovisio bi o strukturi plaće, stopama poreza i konačnom modelu izmjene.

Taj zahtjev pokazuje zašto se rasprava o sidrenim cijenama proširila. Poduzetnici ne govore samo o cijeni proizvoda, nego i o tome koliko prostora ostaje za ulaganje, zapošljavanje i veće plaće.

POREZNI SUSTAV

Zahtjev za smanjenje PDV-a do 2028. godine

Organizatori traže smanjenje poreza na dodanu vrijednost najkasnije do 2028. godine.

Porezna promjena može utjecati na konačne cijene, marže, potražnju i javne prihode. Međutim, nije moguće unaprijed tvrditi da bi svako smanjenje PDV-a automatski i u cijelosti bilo preneseno na potrošačke cijene.

Takav učinak ovisi o tržišnoj konkurenciji, elastičnosti potražnje, troškovima i ponašanju sudionika na tržištu.

Zato zahtjev treba promatrati kao prijedlog porezne politike, a ne kao dokazanu formulu za određeni postotak pojeftinjenja.

MALI OBITELJSKI SMJEŠTAJ

Zašto su se prosvjedu pridružili i obiteljski iznajmljivači?

Predstavnici udruge SMOi na prosvjedu isticali su zabrinutost zbog rekategorizacije, promjena pravila i povećanog financijskog opterećenja obiteljskog smještaja.

Za vlasnika smještaja koji je godinama ulagao u određeni poslovni model, česte promjene propisa mogu otvoriti pitanje dugoročne sigurnosti investicije.

Organizatori traže veću zaštitu postojećih rješenja i predvidljiviji okvir rada, uključujući promjene relevantnih odredaba iz područja ugostiteljstva.

Pritom treba razlikovati stvarna prava pojedinog iznajmljivača, prijedloge zakona i političke zahtjeve organizatora. Nijedan od tih elemenata ne može se automatski poistovjetiti s pravomoćno donesenom izmjenom propisa.

KAKO NASTAJU PRAVILA?

Poduzetnici žele sudjelovati prije nego što obveza bude donesena

Jedan od zahtjeva odnosi se na to da predstavnici djelatnosti na koje se pravila odnose budu uključeni u njihovu pripremu.

Kada se propis donese s kratkim rokom primjene, poduzetnik koji vodi malu djelatnost možda nema unutarnji pravni, informatički ili računovodstveni odjel koji ga može odmah provesti.

Kvalitetno savjetovanje omogućuje da se prije donošenja pravila prepoznaju problemi individualnih usluga, sezonskog poslovanja, različitih sustava naplate i tehničkih ograničenja.

S druge strane, javno savjetovanje samo po sebi ne znači da predlagatelj mora prihvatiti svaki dostavljeni komentar. Važno je da se primjedbe razmotre, obrazlože i da konačno pravilo bude razumljivo.

ŠIRA TEMA PROSVJEDA

Javna potrošnja i zapošljavanje kao dio deset zahtjeva

Organizatori su u javnim porukama kritizirali i ono što nazivaju nepotrebnim političkim zapošljavanjem.

Takav zahtjev odražava njihovu zabrinutost za upravljanje javnim novcem. No iz same prosvjedne izjave ne proizlazi dokaz o broju, opsegu ili trošku konkretnih nezakonitih zapošljavanja.

Za ozbiljnu raspravu o javnoj potrošnji bili bi potrebni službeni proračunski podaci, revizijski nalazi i usporedive statistike.

U ovom članku zahtjev zato bilježimo kao stav organizatora, bez pripisivanja neprovjerenih konkretnih optužbi.

REAKCIJE GOSPODARSKIH ORGANIZACIJA

HOK i HUP također su upozoravali na probleme s novim pravilima

Kritike rujanskih odluka nisu dolazile samo od organizatora prosvjeda.

Hrvatska obrtnička komora (HOK) objavila je upute za provedbu novih obveza, ali je istodobno tražila ukidanje odluka o dodatnim cijenama i objavi cjenika.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozoravala je na administrativni, tehnički i financijski teret, osobito zbog širokog obuhvata i kratkog prvotnog roka primjene.

Nakon odgode, predstavnici HUP-a, HOK-a i UGP-a pozdravili su dodatno vrijeme za prilagodbu, uz različite zahtjeve za daljnje izmjene.

Usporedba je važna jer pokazuje da različite gospodarske organizacije mogu dijeliti zabrinutost zbog provedbe, a ipak ne predlagati potpuno identična rješenja.

ŠTO ZNAČI „TROŠAK PRILAGODBE”?

Stvarna prilagodba nije samo promjena jedne oznake na cjeniku

Prije procjene troška potrebno je razdvojiti nekoliko različitih vrsta rada.

Trošak može biti unutarnji, primjerice vrijeme zaposlenika, ili vanjski, poput dorade poslovnog softvera i tehničke podrške.

Važno je razlikovati početni trošak prilagodbe od troška redovitog ispunjavanja obveze. Jednokratno podešavanje ne jamči da će sustav pouzdano objavljivati nove cjenike mjesecima poslije.

U javno dostupnim izvješćima koja smo provjerili nismo našli pouzdanu jedinstvenu procjenu ukupnog troška za sve hrvatske obveznike. Takvu brojku zato nećemo izmišljati.

DRUGA STRANA RASPRAVE

Što bi transparentnije cijene trebale donijeti potrošaču?

Vlada svrhu sidrenih cijena predstavlja kroz veću transparentnost tržišta. Ideja je da potrošač lakše usporedi aktualnu cijenu s cijenom koja je vrijedila na propisani referentni datum.

Digitalni cjenici mogu dodatno omogućiti strukturirani dohvat podataka i njihovu usporedbu korištenjem računalnih alata.

To je potencijalna korist. Međutim, konačni učinak ovisi o kvaliteti podataka, razumljivosti prikaza i tome hoće li potrošači informacije stvarno koristiti.

Transparentnost ne znači automatski niže cijene. Jednako tako, trošak tehničke prilagodbe ne dokazuje sam po sebi da će cijene zbog nove obveze porasti.

Za ocjenu učinka potrebno je pratiti podatke nakon provedbe, a ne samo unaprijed pretpostavljati rezultat.

SLUŽBENA POZICIJA

Vlada govori o transparentnosti i produljenju roka prilagodbe

U objavi od 29. rujna Vlada je priopćila da se rok primjene rujanskih odluka produljuje do 17. studenoga.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković zahvalio je poduzetnicima koji su već prilagodili fizičke i digitalne cjenike i naveo da dodatni rok treba olakšati provedbu mjera zaštite potrošača.

Vlada ističe da je u pripremi komunicirala s gospodarskim organizacijama i slala upute za primjenu novih zahtjeva.

To je službeno obrazloženje razloga za produljenje roka. Ono ne predstavlja odluku o povlačenju cijelog sustava.

IZJAVA OD 9. LISTOPADA

Ministar Šušnjar spominje izuzeća i daljnje prilagodbe

Dan prije prosvjeda ministar gospodarstva Ante Šušnjar komentirao je najavljeno okupljanje i pitanje novih pravila o sidrenim cijenama.

Prema službenoj objavi Vlade, ministar je podsjetio da je primjena odgođena i najavio pravilnik kojim bi se detaljnije odredile djelatnosti koje bi mogle biti isključene iz pojedinih obveza.

Kao primjere područja o kojima se razgovara spomenuo je intelektualne usluge i djelatnosti s posebno reguliranim cijenama.

Ali upravo je ovdje potrebna preciznost: najavljeno moguće izuzeće nije isto što i već doneseno izuzeće.

Sve dok pravilo nije konačno objavljeno i dok nije jasno njegovo stupanje na snagu, ne treba ga predstavljati kao važeće.

NAJAVA NIJE KONAČAN PROPIS

Pravilnik i moguća izuzeća: što još moramo provjeriti?

Ministar je 9. listopada najavio upućivanje pravilnika u javno savjetovanje sljedećeg ponedjeljka.

Najava javnog savjetovanja, objava nacrta i konačno donošenje pravilnika tri su različite faze.

U trenutku pripreme ovog članka nećemo tvrditi da su sva moguća izuzeća konačno usvojena samo na temelju te izjave.

Kada se objavi konkretan tekst, treba provjeriti na koje se djelatnosti odnosi, je li riječ o isticanju dodatne cijene, objavi digitalnog cjenika ili objema obvezama, te koje prijelazne odredbe sadrži.

Takva provjera posebno je važna za intelektualne usluge, djelatnosti s cijenom po narudžbi i subjekte koji nemaju klasični prodajni katalog.

PRAVNO STANJE

Što je zasad sigurno iz objavljenih odluka?

U trenutku provjere potvrđeno je da su u Narodnim novinama objavljene dvije rujanske odluke i njihova odgoda.

Predložene nove iznimke, dodatna tumačenja i konačni pravilnici moraju se pratiti odvojeno. Ne možemo u članak o važećem propisu unaprijed ugraditi sadržaj koji je još predmet najave ili rasprave.

RAZDVOJIMO POJMOVE

Jesu li sidrene cijene novi porez ili novi administrativni trošak?

U prosvjednim porukama pojavljuje se izraz „novi nameti”. U svakodnevnom govoru njime se često opisuje bilo kakav dodatni trošak poslovanja.

Međutim, s pravnog stajališta dvije rujanske odluke nisu jednostavno novi porez koji poduzetnik treba uplatiti državi.

One propisuju obveze prikaza i objave podataka. Trošak može nastati zato što za ispunjavanje tih obveza treba rad, softver, edukacija ili tehnička usluga.

Takvo razlikovanje ne umanjuje stvarni financijski teret poslovanja, ali pomaže preciznije raspravljati o tome koja se obveza želi promijeniti i zašto.

ISTO PRAVILO · RAZLIČITA PRAKSA

Tri poslovna primjera pokazuju zašto univerzalno rješenje nije jednostavno

Primjeri služe razumijevanju mogućih tehničkih situacija. Nisu automatska procjena pravne obveze za konkretnog poduzetnika.

ŠTO SE MIJENJA NAKON PROSVJEDA?

Zahtjev je javno iznesen, ali pravilo se ne mijenja samim održavanjem prosvjeda

Prosvjed može povećati javnu vidljivost određenog problema i potaknuti novu raspravu. Međutim, sam događaj ne mijenja sadržaj zakona, odluka ili pravilnika.

Da bi se obveza ukinula, izmijenila ili dodatno ograničila, potreban je odgovarajući normativni postupak.

U trenutku ove provjere ostaje potvrđena odgoda rujanskih odluka do 17. studenoga, dok zahtjeve organizatora treba promatrati kao prijedloge za daljnje promjene.

Organizatori su najavili mogućnost novih aktivnosti i prosvjeda ako ne budu zadovoljni odgovorom Vlade. To je najava, ne dokaz da je novi prosvjed već zakazan ili održan.

ŠTO JOŠ NE ZNAMO?

Šest pitanja na koja ne treba izmišljati odgovore

Odgovore na ta pitanja moći ćemo kvalitetno procijeniti tek na temelju objavljenih propisa, službenih odluka i usporedivih podataka.

DO 17. STUDENOGA

Što poduzetnik sada treba pratiti?

Dok se propis eventualno ne promijeni, najrazumnije je sačuvati relevantne podatke i nastaviti pripremu bez nepotrebnih troškova koji ovise o još nepoznatom konačnom opsegu pravila.

INTERAKTIVNA PROVJERA

Koliko jasno razlikujete zahtjeve poduzetnika i važeće propise?

Odgovorite na osam pitanja. Upitnik ne prikuplja imena niti vaše stavove o prosvjedu. Rezultat je informativna samoprocjena razumijevanja teme, ne pravni savjet i ne potvrda usklađenosti.

ČESTA PITANJA

Sidrene cijene i prosvjed – odgovori bez nagađanja

ZAKLJUČAK · DRUGI DIO SERIJALA

Prosvjed je otvorio pitanje koje se ne rješava samo pomicanjem datuma

Prosvjed održan 10. listopada jasno je pokazao nezadovoljstvo dijela malih poduzetnika, obrtnika i obiteljskih iznajmljivača.

UGP i SMOi ne traže samo više vremena. Uputili su deset zahtjeva, uključujući povlačenje određenih pravila, porezno rasterećenje i predvidljivije administrativne postupke.

Vlada istodobno naglašava zaštitu potrošača, transparentnost cijena i dodatno vrijeme za prilagodbu. Ministar gospodarstva najavio je i daljnju razradu pravila.

Između te dvije pozicije postoji nekoliko pitanja na koja još treba odgovoriti: koliki je stvarni trošak provedbe, kome će nova pravila donijeti korist, koje djelatnosti trebaju drukčiji pristup i može li sustav biti jednostavniji bez gubitka transparentnosti?

Konačan odgovor ne bi se trebao temeljiti samo na političkoj poruci ili broju objava na društvenim mrežama, nego na propisima, troškovima, mjerljivim učincima i iskustvu onih koji pravila provode.

U trećem dijelu serijala detaljno ćemo obraditi bazne cijene: što je uvedeno zakonom, kako se razlikuju od sidrenih cijena i što će konačni pravilnici značiti za trgovce i pružatelje usluga.