Pristupačnost web stranica od 2025.: na koga se odnose novi zahtjevi i što treba provjeriti?

ODGOVOR U JEDNOJ MINUTI

Mora li svaka web stranica od 2025. biti „zakonski pristupačna”?

Ne.

Hrvatski Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga ne odnosi se automatski na svaku privatnu web stranicu.

Zakon obuhvaća konkretne kategorije proizvoda i usluga, među kojima su i usluge e-trgovine.

Istodobno postoji važna iznimka: Zakon se ne primjenjuje na mikro subjekte malog gospodarstva koji pružaju usluge.

Zato nije dovoljno pitati: „Imam li web?”

Treba pitati: koju uslugu pružam, je li ta usluga obuhvaćena Zakonom i spadam li u neku od propisanih iznimki?

28. LIPNJA 2025.

Što se zapravo promijenilo?

Hrvatski Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga stupio je na snagu 28. lipnja 2025.

Njime se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi Direktiva (EU) 2019/882, poznata kao Europski akt o pristupačnosti.

Cilj nije samo „napraviti veći tekst”.

Ideja je da proizvodi i usluge iz područja primjene budu osmišljeni tako da ih osobe s invaliditetom mogu koristiti uz što manje prepreka.

To uključuje digitalne kanale, korisnička sučelja, mobilne aplikacije i u određenim slučajevima upravo web stranice.

PRVA VELIKA ZABLUDA

Zakon nije opći „Zakon o pristupačnosti svih web stranica”

Činjenica da je web dostupan javnosti ne znači sama po sebi da potpada pod svaki zahtjev EAA-a.

Područje primjene Zakona određeno je vrstom proizvoda odnosno usluge.

Zato obična prezentacijska stranica obrta koja samo prikazuje usluge i kontakt nije nužno u istoj situaciji kao webshop na kojem potrošač bira proizvod, ulazi u košaricu, identificira se, plaća i sklapa potrošački ugovor.

Isto vrijedi i za veličinu subjekta. Zakon posebno uređuje položaj mikro subjekata koji pružaju usluge.

PODRUČJE PRIMJENE

Koje su digitalno važne usluge obuhvaćene Zakonom?

Zakon obuhvaća, među ostalim:

• elektroničke komunikacijske usluge
• određene usluge povezane s audiovizualnim medijima
• određene elemente putničkog prijevoza
• potrošačke bankarske usluge
• e-knjige i namjensku programsku opremu
• usluge e-trgovine

Za vlasnike poslovnih web stranica najzanimljivija je upravo posljednja kategorija: e-trgovina.

WEBSHOP NIJE SAMO KATALOG

Što Zakon smatra uslugom e-trgovine?

Zakon definira uslugu e-trgovine kao uslugu koja se pruža na daljinu, putem internetske stranice ili usluge na mobilnom uređaju, elektroničkim sredstvom i na pojedinačni zahtjev potrošača radi sklapanja potrošačkog ugovora.

U praktičnom webshopu to najčešće znači cijeli put korisnika:

• pregled proizvoda ili usluge
• pretraživanje i filtriranje
• dodavanje u košaricu
• unos osobnih podataka
• odabir dostave
• identifikaciju ili prijavu
• plaćanje
• potvrdu narudžbe

VRLO VAŽNA IZNIMKA

Mikro subjekti koji pružaju usluge izuzeti su iz primjene Zakona

Ovo je jedna od najvažnijih činjenica koju se često izostavi u površnim člancima o EAA-u.

Članak 4. Zakona izričito određuje da se Zakon ne primjenjuje na mikro subjekte malog gospodarstva koji pružaju usluge.

To je posebno relevantno za brojne male hrvatske obrte, mikro d.o.o.-e i druge male pružatelje usluga.

No iznimka se mora pravilno razumjeti. Ona se odnosi na mikro subjekte koji pružaju usluge.

Pravila za subjekte koji proizvode ili stavljaju određene obuhvaćene proizvode na tržište nisu identična.

MANJE OD 10 ZAPOSLENIH NIJE JEDINI KRITERIJ

Tko je prema Zakonu mikro subjekt malog gospodarstva?

Zakon mikro subjekt definira kao fizičku ili pravnu osobu koja prosječno godišnje ima zaposleno manje od deset radnika i koja zadovoljava propisani financijski kriterij.

Godišnji poslovni prihod za prethodnu godinu može biti do protuvrijednosti dva milijuna eura, odnosno primjenjuje se odgovarajući kriterij ukupne aktive ili dugotrajne imovine.

Zato nije dovoljno pogledati samo broj zaposlenih.

VAŽNA RAZLIKA

Mikro iznimka za usluge ne znači univerzalno izuzeće za sve proizvode

EAA i hrvatski Zakon uređuju i proizvode i usluge.

Zato je važno odvojiti:

• proizvođača
• uvoznika
• distributera
• pružatelja usluge

Mikro subjekt koji pruža uslugu ima specifičnu zakonsku iznimku.

Ne treba automatski pretpostaviti da ista logika vrijedi za svaku drugu ulogu gospodarskog subjekta.

NIJE SAV SADRŽAJ JEDNAK

Zakon navodi i posebne iznimke za određeni sadržaj

Među iznimkama su, pod određenim uvjetima:

• prethodno snimljeni vremenski mediji objavljeni prije 28. lipnja 2025.
• određeni uredski dokumenti objavljeni prije tog datuma
• određene internetske karte i usluge kartiranja
• sadržaj trećih strana koji subjekt nije financirao, razvio niti kontrolira
• arhivski sadržaj koji se nakon 28. lipnja 2025. više ne ažurira niti uređuje

To ponovno pokazuje zašto se usklađenost ne može svesti na jedan automatski skener.

DRUGI PRAVNI OKVIR

Web stranice javnog sektora već imaju zasebne obveze pristupačnosti

Europski akt o pristupačnosti nije početak svih pravila digitalne pristupačnosti.

Web stranice i mobilne aplikacije tijela javnog sektora već su obuhvaćene posebnim europskim i nacionalnim pravilima.

Zato ne treba miješati obveze tijela javnog sektora s novim zahtjevima koji se odnose na određene privatne proizvode i usluge.

PRISTUPAČNOST NIJE DODATNI GUMB

Što web stranica mora omogućiti korisniku?

Hrvatski Zakon za obuhvaćene usluge koristi principe prema kojima digitalne funkcionalnosti trebaju biti uočljive, operabilne, razumljive i stabilne.

To su vrlo slični temeljni koncepti koje poznajemo i iz međunarodnih smjernica za pristupačnost web sadržaja.

U praksi to znači da korisnik ne smije ovisiti samo o jednoj vrsti osjeta ili jednoj metodi upravljanja.

MOŽE LI KORISNIK UOPĆE PERCEPIRATI INFORMACIJU?

Sadržaj mora biti uočljiv

Ako je informacija dostupna samo kroz sliku, samo kroz boju ili samo kroz zvuk, dio korisnika možda joj neće moći pristupiti.

Zato pristupačan web koristi:

• tekstualne alternative za relevantne slike
• dovoljan kontrast
• čitljive veličine teksta
• titlove i druge alternative kada su potrebne
• jasne oznake kontrola

MIŠ NIJE JEDINI NAČIN UPRAVLJANJA

Funkcionalnosti moraju biti operabilne

Dobar test je pokušati koristiti web bez dodirivanja miša.

Možete li:

• otvoriti navigaciju
• doći do svakog linka
• ispuniti obrazac
• odabrati proizvod
• promijeniti količinu
• otvoriti modalni prozor
• zatvoriti ga
• doći do checkouta
• dovršiti kupnju

Ako funkcija postoji samo na hoveru ili radi samo klikom miša, dio korisnika može ostati blokiran.

KORISNIK NE SMIJE POGAĐATI

Sadržaj i kontrole trebaju biti razumljivi

Pristupačnost nije samo tehnička.

Korisnik mora razumjeti:

• što gumb radi
• koje podatke forma traži
• gdje se nalazi u procesu
• što je pogriješio
• što se događa nakon sljedećeg koraka

„Kliknite ovdje” bez konteksta može biti manje koristan od jasnog teksta poput „Preuzmite cjenik u PDF-u”.

KOD MORA IMATI SMISLA I POMOĆNOJ TEHNOLOGIJI

Stranica mora biti stabilna i dovoljno robusna

Vizualno lijep gumb možda u kodu uopće nije gumb.

Ako je interaktivni element napravljen kao generički DIV bez pravilne semantike, čitač zaslona i tipkovnica možda ga neće pravilno razumjeti.

Zato je kvalitetan HTML važan ne samo zbog SEO-a, nego i zbog pristupačnosti.

TAB TEST

Možete li cijelu stranicu koristiti tipkovnicom?

WCAG kao jednu od osnovnih provjera postavlja dostupnost funkcionalnosti putem tipkovnice.

Tab, Shift + Tab, Enter, Space i tipke sa strelicama trebaju omogućiti korištenje relevantnih interaktivnih elemenata.

Poseban problem je keyboard trap: korisnik uđe fokusom u neki element, ali više ne može izaći.

GDJE SAM NA STRANICI?

Fokus mora biti vidljiv

Ako korisnik koristi tipkovnicu, mora moći vidjeti koji je element trenutačno aktivan.

Zato uklanjanje CSS outlinea bez kvalitetne zamjene može ozbiljno pogoršati pristupačnost.

Fokus ne mora biti ružan. Može biti dizajnerski usklađen s brendom, ali mora biti dovoljno vidljiv.

LIJEP DIZAJN KOJI SE NE MOŽE PROČITATI NIJE DOBAR DIZAJN

Kontrast, veličina teksta i povećavanje sadržaja

Vrlo svijetlosivi tekst na bijeloj podlozi možda izgleda minimalistički, ali može biti teško čitljiv.

WCAG 2.2 kao praktični benchmark za standardni tekst na razini AA navodi omjer kontrasta najmanje 4,5:1, uz posebna pravila za veći tekst.

Jednako je važno da povećavanje teksta ne razbije funkcionalnost stranice.

Korisnik ne bi smio izgubiti gumb, dio navigacije ili sadržaj samo zato što povećava prikaz.

SLIKA MORA IMATI ZNAČENJE I BEZ SLIKE

ALT opis nije mjesto za nabacivanje SEO ključnih riječi

Ako slika prenosi informaciju, tekstualna alternativa treba korisniku dati smislen ekvivalent.

Primjer fotografije proizvoda:

Dekorativne slike često ne trebaju opis koji će čitač zaslona nepotrebno čitati.

H1 → H2 → H3 NIJE SAMO SEO

Naslovi i semantička struktura pomažu navigaciji

Naslovi stvaraju strukturu dokumenta.

Korisnik čitača zaslona može se kretati kroz naslove slično kao što videći korisnik vizualno skenira stranicu.

Zato ne koristimo H2 samo zato što je velik, niti obični DIV zato što nam je lakše stilizirati tekst.

Semantika treba pratiti značenje sadržaja.

PLACEHOLDER NIJE DOVOLJAN LABEL

Obrasci trebaju imati jasne oznake

Kontakt, registracija, checkout i newsletter mogu postati vrlo problematični ako korisnik ne zna što treba upisati u pojedino polje.

Dobro postavljena forma povezuje vidljivu oznaku s odgovarajućim poljem.

Obavezna polja trebaju biti jasno označena, a upute razumljive.

Placeholder koji nestane čim korisnik počne tipkati nije kvalitetna zamjena za label.

CRVENO POLJE NIJE PORUKA

Greška ne smije biti objašnjena samo bojom

Ako polje postane crveno, ali korisnik ne dobije tekstualnu poruku, možda neće znati što je pogriješio.

Bolje:

Korisnik treba znati: gdje je greška, što nije u redu i kako je ispraviti.

VIDEO NIJE PRISTUPAČAN SVIMA SAMO ZATO ŠTO SE MOŽE PUSTITI

Titlovi, transkripti i audio sadržaj

Video sadržaj koji prenosi važne informacije može zahtijevati odgovarajuće alternative.

Ovisno o sadržaju i primjenjivim zahtjevima, to može uključivati:

• titlove
• transkript
• zvučni opis
• tekstualnu alternativu

Automatski generirani titlovi mogu biti koristan početak, ali ih treba provjeriti.

PLUTAJUĆA IKONA NIJE ČAROBNI ŠTIT

Accessibility widget ne može popraviti lošu strukturu stranice

Često se pojavljuje widget s ikonom osobe koji nudi:

• veći tekst
• promjenu kontrasta
• podcrtavanje linkova
• promjenu boja

Takve funkcije mogu nekim korisnicima biti korisne.

Ali widget ne može automatski riješiti:

• pogrešan redoslijed fokusa
• gumb koji nije dostupan tipkovnicom
• formu bez labela
• neispravan modal
• pogrešnu semantiku HTML-a
• nepristupačan checkout treće strane

E-TRGOVINA JE GLAVNA TEMA ZA PRIVATNI WEB

Pristupačnost webshopa mora pratiti cijeli put do kupnje

Korisnik webshopa ne dolazi samo čitati.

On mora moći završiti niz koraka.

Zato pristupačnost treba testirati kroz stvaran scenarij:

KUPNJA NE SMIJE STATI U ZADNJEM KORAKU

Košarica i checkout moraju biti stvarno upotrebljivi

Česti problemi uključuju:

• količinu koju nije moguće promijeniti tipkovnicom
• ikonice bez pristupačnog naziva
• obavezna polja koja nisu pravilno označena
• greške vidljive samo crvenom bojom
• checkout koji neočekivano mijenja fokus
• modalne prozore iz kojih se tipkovnicom ne može izaći

Stranica proizvoda može biti savršena, ali ako korisnik ne može završiti checkout, cilj usluge nije postignut.

ZAKON OVO IZRIČITO SPOMINJE

Identifikacija, sigurnost i plaćanje

Za usluge e-trgovine Zakon posebno navodi pristupačnost funkcionalnosti za:

• identifikaciju
• sigurnost
• plaćanje

Kada su te funkcije dio usluge, trebaju biti uočljive, operabilne, razumljive i stabilne.

To je važan detalj kod webshopa koji se oslanjaju na vanjske payment gateway sustave.

ŠTO PRODAJETE?

Informacije o pristupačnosti proizvoda i usluga

Kod usluga e-trgovine Zakon također navodi pružanje informacija o pristupačnosti proizvoda i usluga koji se prodaju kada te informacije dostavlja odgovorni gospodarski subjekt.

Drugim riječima, webshop ne mora izmišljati tehničke podatke koje proizvođač nije dostavio, ali kada relevantne informacije postoje, trebaju biti dostupne kroz e-trgovinu.

WEBSHOP JE LANAC

Vanjski servisi mogu postati najslabija karika

Moderni web može koristiti:

• payment gateway
• booking widget
• chat
• recenzije
• karte
• video
• vanjski checkout
• CAPTCHA sustave

Vlasnik može napraviti vrlo pristupačan frontend, a zatim korisnika poslati na nepristupačan vanjski korak.

Zato pristupačnost treba provjeriti kroz cijeli korisnički put, a ne samo kroz HTML naslovnice.

WORDPRESS NIJE AUTOMATSKI NI PRISTUPAČAN NI NEPRISTUPAČAN

Tema, pluginovi i način izrade čine razliku

WordPress može biti odlična osnova, ali rezultat ovisi o:

• HTML strukturi teme
• navigaciji
• kontrastu dizajna
• pluginovima
• formama
• WooCommerce predlošcima
• custom JavaScript komponentama
• sadržaju koji urednici kasnije dodaju

Čak i dobro napravljena tema može s vremenom postati lošija ako se naknadno dodaju nepristupačni widgeti, bannere ili obrasci.

AUTOMATSKI SCORE NIJE DOVOLJAN

Kako stvarno testirati pristupačnost?

Automatizirani alati mogu otkriti velik broj tehničkih problema.

Ali ne mogu pouzdano procijeniti baš sve.

Dobra provjera uključuje kombinaciju:

STANDARDI SE MIJENJAJU

WCAG, EN 301 549 i pravna usklađenost nisu potpuno ista stvar

WCAG je međunarodno priznati skup smjernica za pristupačnost web sadržaja.

U rujnu 2026. objavljena je nova verzija europskog standarda EN 301 549 v4.1.1, koja uključuje dodatne zahtjeve iz WCAG-a 2.2.

Međutim, nova verzija standarda nije automatski isti dan postala nova pravna referenca.

Zato je pogrešno napisati:

WCAG je izuzetno koristan tehnički benchmark, ali pravna usklađenost ovisi o primjenjivim propisima, harmoniziranim normama i stvarnom opsegu usluge.

NIJE DOVOLJNO SAMO „POPRAVITI CSS”

Obuhvaćeni pružatelji usluga imaju i informacijske obveze

Prilog V. hrvatskog Zakona predviđa da pružatelj usluge u općim uvjetima ili jednakovrijednom dokumentu navodi informacije kojima se objašnjava kako usluga ispunjava primjenjive zahtjeve pristupačnosti.

Informacije uključuju, u mjeri relevantnoj za konkretnu uslugu:

• opći opis usluge u pristupačnom obliku
• objašnjenja potrebna za razumijevanje usluge
• opis načina ispunjavanja relevantnih zahtjeva pristupačnosti

To pokazuje da pristupačnost nije samo frontend zadatak.

ZAKON POZNAJE I GRANICE

Temeljna promjena i nerazmjerno opterećenje

Zakon predviđa slučajeve u kojima bi određeni zahtjev doveo do temeljne promjene proizvoda ili usluge ili predstavljao nerazmjerno opterećenje.

Ali to nije univerzalna rečenica: „Nama je to preskupo.”

Propisani su kriteriji procjene, a u određenim situacijama procjena se mora dokumentirati i čuvati.

Ako se gospodarski subjekt poziva na nerazmjerno opterećenje, to treba biti rezultat stvarne procjene, a ne pretpostavke.

PRISTUPAČNOST NIJE SAMO PREPORUKA

Nadzor i prekršajne kazne

Za usluge e-trgovine inspekcijski nadzor provode tržišni inspektori Državnog inspektorata.

Ako se utvrdi nesukladnost, inspektor može zahtijevati provedbu korektivnih mjera u određenom roku.

Zakon za određene prekršaje pružatelja usluge koji je pravna osoba predviđa novčanu kaznu od 6.630 do 132.720 eura.

Za odgovornu osobu u pravnoj osobi predviđen je raspon od 2.650 do 6.630 eura, a za pružatelja usluge koji je fizička osoba, primjerice obrtnika, također od 2.650 do 6.630 eura za propisane prekršaje.

Međutim, treba ponovno naglasiti: prvo treba utvrditi primjenjuje li se Zakon na konkretan subjekt i uslugu.

„PRISTUPAČNO” NA PAPIRU · NEPRISTUPAČNO U PRAKSI

Najčešće pogreške na web stranicama

ACCESSIBILITY CHECK

Koliko dobro poznajete pristupačnost svoje web stranice?

Odgovorite na dvanaest pitanja. Rezultat nije potvrda pravne usklađenosti, nego praktični pokazatelj koliko dobro poznajete osnovne tehničke elemente pristupačnosti.

ČESTA PITANJA

Pristupačnost web stranica – najčešća pitanja

ZAKLJUČAK

Pristupačnost nije samo zakonsko pitanje – nego kvaliteta proizvoda

Od 28. lipnja 2025. pristupačnost određenih digitalnih usluga više nije samo tema dobre prakse.

Za subjekte i usluge koji ulaze u područje primjene Zakona postoji stvaran regulatorni okvir.

No jednako je važno razumjeti iznimke.

Mikro subjekt koji pruža usluge nije u istoj situaciji kao veliki pružatelj e-trgovine.

Obična prezentacijska stranica nije isto što i webshop.

A pristupačnost nije isto što i instaliranje accessibility widgeta.

Tehnički kvalitetna pristupačnost nastaje puno ranije: u HTML strukturi, dizajnu, kontrastu, navigaciji, obrascima, checkoutu i načinu na koji korisniku objašnjavamo što treba učiniti.

U posljednjem, petom dijelu serijala dolazimo do pitanja koje vlasnici web stranica često postave tek kada nastane problem:

Tko je odgovoran – vlasnik web stranice ili web dizajner koji ju je izradio?